DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE ŽUPE LUG-BRANKOVIĆI
VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA!

Naslovna Župne propovijedi KAKVA LJUBAV NA DJELU !
KAKVA LJUBAV NA DJELU !

Iv 15,1-8  Homilija održana u Maglaju 5. svibnja 2010. 

            Isus reče  svojim učenicima:

 „Ja sam istinski trs, a Otac moj – vinogradar…“

„…Ostanite u meni i ja u Vama.“

„… Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda.

Uistinu, bez mene ne možete učiniti ništa..“

            Jedna od najljepših slika u hijerarhiji kozmosa.

            Trs ne može bez vinogradara.

            Loza ne može bez trsa i vinogradara.

            Uzbudljiva slika. Tri života a jedno srce. Jedan sok.

 Spoznajemo korijen svoje opstojnosti.

Korijen Ljubavi koja nas stvara, njeguje i voli.

Kako se tu budi žudnja po Isusu do Oca.

            Vjerujem Trsu da će mene kao lozu nahraniti.

            Vjerujem Vinogradaru da će i mene i Trs okopati, uzdržati.

            Vinogradar mi je puno poklonio. Poklanjam i ja Njemu svoje plodove.

            Ali znam kome poklanjam. Zaslužio je!

            Poklonio mi je svoje srce i njegovu ljubav za mene kao lozu.

            Poklanjam i ja Njemu plod svoga života ,grozd prepun božanskog soka.

Kakva ljubav na djelu.

Kakvo povjerenje na djelu.

Kakva nada i čežnja na djelu.

Kako je čovjek vjere, ljubavi i nade sretno biće.

            A poslušajte odsječenu  lozu.

Otac katolik, majka muslimanka.

Ni jedno od roditelja nije imalo hrabrosti svome dječaku reći, a ni privući dječaka na ovu ili onu stranu. I tako dječak nije imao ni jednu pravu kuću u kojoj bi mogao stanovati.  

Nije imao pravog vinogradara. Nije imao pravi trs.

Nije mogao ni on biti prava loza.

Opustošen i beživotan život.

            Jedina prava kuća u kojoj čovjek može stanovati je vjera u trojedinog Boga.

            Naš Stvoritelj-vinogradar ne lebdi negdje u praznom prostoru.

On nije maglovit, nedohvatljiv.

On je posjed nas ljudi. Bog nas zove po imenu.

On ima vinograd.

On ima Trs.

On ima loze.

On je osoba i traži svoje stvorene osobe.

On ima lice i traži naše lice.

On ima srce i traži naše srce. „I k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti.“

            Sv. Pavao kliče: „Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji     nam je dan!“ (Rim5,5)

Mi smo postali djeca Božja, sinovi i kćeri Božje.

Za Boga smo mi ljudi-loze koje on ljubi i koji imaju vlastito ime i vlastito lice.

            Vjera u Vinogradara, vjera u Trs, vjera u Ljubav Duha koji je  sok i snaga  našega      života je vjera u Tojedinog Boga.

On  je jedina pouzdana kuća.

Moramo priznati da nas je On stvorio i da nas uzdržava.

            Vjerujemo Sinu kao trsu da nam daje novi život.

            Vjerujemo Ljubavi-Duhu Svetom, koji je duša i sok našega života.

Bog ostaje uvijek isti. Vjeran i sebi inama.

On je najmlađi od svih nas, svakog dana nov. On je nedokučivo nov.

I tek što smo ga upoznali moramo priznati, da tek tada nadilazi naše pojmove, naše misli, i moramo ga uvijek iznova spoznati.

            No, uvijek je to isti put, i jedini put.

            Jedini ima pupčanu vezu kroz koju  lozi daje  život.

Ovdje ne postoje pitanja bez odgovora.

Ne postoji put bez cilja.

Ne postoji čežnja bez ispunjenja.

            Božja blizina kao vinogradara, kao Trsa uzdiže i nas  iz beznađa i očajanja.

            Daje mogućnost da sigurno koračamo naprijed jer smo spoznali da je naša sadašnjost i           budućnost u dobrim rukama.  

Zato: „Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.“(Mt 11,28)

U Njegovoj blizini život se ponovo vraća.

On nas nosi kao svoju lozu.

On jedini je rekao: „Ja i Otac jedno smo.“ (Iv 10,30)

Kakva je to blizina. Božanska blizina.

Čovjek je pozvan i ne smije se bojati Božje blizine.

            U takvom okruženju lijepog vinograda sve se mijenja u tvom životu.

            Postaješ pravi čovjek, čovjek povezan s Bogom.

Imamo pred sobom uzora sv.Leopolda, koji je živio od dara božanskog soka, božanske ljubavi.

            To je svetac koje sebe i druge doveo da ljubav crpe iz Boga.  

            To je svetac koji ima otmjenu dušu, koja se s poštovanjem odnosi prema ljudima i prema svemu oko sebe.

Njegovo tijelo se pokorilo plemenitosti duše.

Zato je ostavio dojam dragog i poželjnog sveca.

Njegov je duh oživljavao mnoge klonule duše.

Bio je bogat dobrotom, spor na srdžbu, i vrlo dobrostiv.

Praštao je s Kristom.

S Kristom je tako postao otmjena, plemenita i fina loza.

            Pravi je umjetnik duha i duše.

            Otmjenost se njegova nije dala sakriti.

Usred tvoga tijela otkrili smo velikog čovjeka, koji je snagu života iscrpljivao iz Krista. Vinogradar ga  je obilno nagradio jakim Duhom.

 Obdario ga jakom ljubavi prema čovjeku.   

 

 

                                                                                              Župnik

 

Copyright © 2009 Župa Lug - Brankovici. Sva prava pridržana.

PC Projekt
?>